logo
logo
Hrvatski

News

Home / News

Radović: Otpad će se više koristiti kao alternativni izvor energije

Srbija, 15. kolovoza 2017.

Filip Radović, ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša Srbije, razgovarao je s online platformom Balkan Green Energy News o trendovima u gospodarenju otpadom u Srbiji i usklađivanju sa standardima Europske unije. Kazao je kako bi okvirna Europska direktiva o otpadu trebala biti u potpunosti uključena u zakonodavstvo Srbije 2018. godine i dodao da se izrađuju propisi o prekograničnom transportu otpada. Radović je također govorio o potrebi ponovnog korištenja otpada iz termoelektrana kao što je pepeo ugljena i učincima mjera koje su uvedene kako bi se pratio opasni otpad u Srbiji. Jedna od stvari koju je izdvojio jest identificiranje problema i prepreka u korištenju otpada kao alternativnog goriva, posebno biomase. Koji je opći trend u Srbiji što se tiče otpada? Padaju li količine otpada i zašto? Možemo li taj trend usporediti s Europskom unijom i proizvodimo li više otpada od EU? Srbija godišnje proizvede oko 9 milijuna tona otpada, odnosno 1,3 tona po glavi stanovnika. Taj iznos varira iz godine u godinu i ne možemo predvidjeti buduće trendove. Ako se u budućnosti popravi gospodarsko okruženje u Srbiji, ukupna će količina otpada porasti. Svaka promjena u tehnološkim procesima dovodi do promjena u generiranoj količini otpada. Količina otpada proizvedenog u Srbiji niža je od onih u zemljama članicama EU, ali je količina otpada u cijeloj Europskoj uniji pala za oko 25 posto između 2004. i 2012. godine, kako navodi Europska agencija za zaštitu okoliša. Glavni razlog za to je učinkovita provedba Okvirne direktive o otpadu i ostalih direktiva kao i provedba načela hijerarhije gospodarenja otpadom. Ta direktiva nije u potpunosti uklopljena u srpsko zakonodavstvo, ali se očekuje da će se to dogoditi tijekom 2018. godine. Isto tako, većina članica EU pokušava ponovno iskoristiti što više otpada, a to znači recikliranje i spaljivanje na odgovarajući način. Prema raspoloživim informacijama, Njemačka praktički ne odlaže otpad na odlagališta, već ih šalje na recikliranje ili spaljivanje. Oko 70 posto otpada u Srbiji dolazi iz termičkih procesa, tj. najveći proizvođači otpada su termoelektrane. Kako se najčešće obrađuje otpad kao što je pepeo ugljena? Zbrinjava li se na odgovarajući način i što treba promijeniti? Otpad iz termoelektrana najčešće se odlaže na odlagališta pored tih objekata, kao što je to slučaj kod postrojenja Nikola Tesla A i B u Obrenovcu. Vlažan pepeo, natopljen vodom koja sprječava da se rasprši na vjetru, doprema se na odlagalište. Trenutno je to najbolji način zbrinjavanja te vrste otpada. Treba se pronaći način za ponovno korištenje ove vrste otpada. Najčešće se takav tip otpada koristi za izgradnju cesta, cementnih postrojenja te u proizvodnji građevinskog materijala. Prema vašem nedavnom izvješću količina odvojenog i sakupljenog komunalnog otpada smanjile su se sa 2,65 milijuna tona u 2010. na 1,89 milijuna tona u 2016. godini? Što je uzrok tome? Koliko komunalnih poduzeća obavlja djelatnost odvajanja otpada? Količina proizvedenog i sakupljenog komunalnog otpada i dalje opada no proširilo se područje s kojeg se sakuplja otpad. U lokalnim zajednicama uspješno se provodi sustav sakupljanja za određene tipove komunalnog otpada, kao što su otpadni papir, karton ili ambalaža i drugi oblici otpada. Drugi je razlog smanjenje kupovne moći stanovništva zbog ekonomske krize. Treći razlog je taj jer pojedinci odvajaju komunalni otpad. Podaci pokazuju da je u nekim općinama u Srbiji takav oblik odvajanja značajan da komunalna poduzeća nemaju priliku prikupiti vredniji otpad koji je namijenjen za primarno odvajanje otpada. Izvješće Agencije o gospodarenju otpadom za razdoblje 2011 - 2016 pokazuje da se velike količine otpada izvoze iako se mogu preraditi u Srbiji. Koji su daljnji planovi za razvoj usluge razmjene otpada? Agencija radi na razvoju razmjene otpada u Srbiji, ali konačno rješenje o uspostavi, načinu rada i provedbi donijet će novi ministar zaštite okoliša. Očekuje se kako će usluga razmjene otpada imati pozitivni učinak na postojeću reciklažnu industriju u Srbiji, kao i na razvoj novih postrojenja. U tijeku je izrada nacrta propisa o prekograničnom prometu otpadom, a naknadno će se izraditi Uredba o tržištu otpada. Agencija je započela s radom na uspostavi informacijskog sustava za prekogranični transport otpada koji će Ministarstvu olakšati pristup potrebnim informacijama i dokumentima te će olakšati praćenje uvoza i izvoza otpada. Prošle godine nije izgrađeno sanitarno odlagalište, iako je u tijeku izgradnja tri odlagališta. Kada mislite da će radovi biti gotovi i kakvi su planovi za izgradnju sanitarnih odlagališta prema standardima EU? Jedan od prioriteta naše države je zadovoljavanje zahtjeva EU i standarda u gospodarenju otpadom jer je to dio važnih uvjeta u procesu pristupanja EU. Tijekom tog procesa, Srbija će morati dovršiti velike infrastrukturne projekte u gospodarenju otpadom kako bi poštivala Direktivu o odlaganju otpada i u skladu domaćim zakonodavstvom. Strategija gospodarenja otpadom za razdoblje od 2010. do 2019. godine uključuje izgradnju 26 regionalnih odlagališta otpada s centrima za recikliranje otpada, kompostiranje / postrojenja za mehaničko – biološku obradu otpada (MBO) i prijenosne stanice zajedno sa zatvaranjem i obnavljanjem postojećih odlagališta. Prema podacima Agencije postoji 160 takvih odlagališta. U Subotici i Inđiji grade se tri regionalna centra sa sanitarnim odlagalištima (oko 65 posto je dovršeno, ali čekaju dodatne financije i rješenja tehničkih problema) i Nova Varoš gdje je dovršeno samo 20 posto iz istih razloga. Procjenjuje se je da je potrebno oko 920 milijuna eura za ispunjavanje zahtjeva iz Direktive o odlaganju otpada u Srbiji i to samo uključuje infrastrukturne projekte. Srbija planira koristiti međunarodnu pomoć koja uključuje potpore, bilateralne donacije, međunarodne organizacije (Globalni fond za okoliš, Program Ujedinjenih naroda za razvoj(UNDP), Program ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Western Balkan Investment Framework (WBIF) i zajmove međunarodnih financijskih institucija za projekte gospodarenja otpadom. Također, očekuju se velike investicije iz privatnog sektora (sredstva iz nacionalnih i provincijskih proračuna i lokalnih proračuna) i Zelenog fonda. Potpore se dobivaju uglavnom iz EU putem Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). U razdoblju 2014.-2020.god. za Srbiju će biti namijenjeno oko 1,5 milijardi eura. Oko 160 milijuna eura namijenjeno je za okoliš i klimatske promjene, od kojih je najveći dio namijenjen za gospodarenje otpadom i otpadnim vodama. Kakvi su planovi da se otpad koristi kao gorivo u industriji, prvenstveno za cementnu industriju koja ima ambiciozne planove u tom pogledu? Strategija gospodarenja otpadom definira strateške ciljeve Srbije od kojih je jedan poticajna uporaba otpada kao alternativnog goriva u cementarama, čeličanama i termoelektranama koristeći princip hijerarhije otpada. Jedan od zadataka je identificirati probleme i prepreke u uporabi otpada kao alternativnog goriva, osobito biomase koja je najveći i najvažniji izvor obnovljivih izvora energije, te predložiti konkretno rješavanje problema korištenjem raspoloživih resursa i strategija u skladu s direktivama EU. Nedostaci u gospodarenju otpadom u Srbiji uključuju nerazvijeni sustav prikupljanja biomase kao otpada kako bi se osigurala obnovljiva energija ili proizvodi koji se mogu koristiti, za kompostiranje. Također u gospodarstvu moramo raditi na podizanju svijesti o potrebi i važnosti korištenja biomase kao otpada kako bismo dobili obnovljivu energiju, odnosno da bismo povećali energetsku učinkovitost i smanjiti količinu otpada proizvedenog u Srbiji. Potrebno je postaviti odgovarajući i prihvatljiv model kako bi se uveo sustav za prikupljanje, pripremu i pretvaranje biomase u obnovljivu energiju (toplinsku / električnu), gorivo ili proizvode koji se mogu koristiti, kao što su peleti i slično. Kako bi se uveo model potrebno je napraviti detaljnu analizu postojeće situacije s podacima o trenutnim količinama otpada i načinu njegova zbrinjavanja. Jeste li zadovoljni učincima registra o prometu opasnim otpadom koji je usvojen sredinom ožujka? Obrasci su vrlo važan izvor informacija o gospodarenju otpadom u Srbiji, a isto tako su i važan kontrolni mehanizam za ostala izvješća. Njihova važnost bit će vidljiva 2018. godine kada Agencija dobije vrlo detaljne podatke o proizvođačima opasnog otpada. U te podatke bit će uključeni ljudi koji ne daju podatke o nastajanju otpada i to će biti značajan doprinos poboljšanju kvalitete podataka koje je objavila Agencija. Od 15. ožujka informacija o kretanju opasnog otpada uključena je u Državni registar izvora onečišćenja i pokazuje da je do danas bilo 14.350 slučajeva odvoza otpada kroz Srbiju. Proizvođači medicinskog otpada pozdravili su uvođenje obrasca, budući da su zdravstvene ustanove evidentirale više od trećine njih što je značajan iskorak u izvješćivanju.

© Copyright 2016. HRVATSKA UDRUGA PROIZVOĐAČA BIOPLINA . All Rights Reserved